Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj

Helsinški odbor za ljudska prava u RS i Forum građana Tuzla zajednički realizuju projekat "Dostižna pravda", sa ciljem da informacije o radu pravosudnih institucija u BiH približe građanima. Opširnije informacije o detaljima iz implementacije projekta mogu se pročitati u izvještajima o aktivnostima.

IZVJEŠTAJ ZA PERIOD

1.3. – 31.3.2010.

 

 

Nakon što smo uspjeli dobiti i podršku Fonda otvoreno društvo iz Sarajeva za realizaciju projekta „Tranziciona pravda“, Forum građana Tuzle je održao pripremni konsultativni sastanak sa partnerskom organizacijom Helsišnškim odborom za ljudska prava u RS, 17.-18.3.2010. godine u Bijeljini.

            Na održanom sastanku utvrđene su i planirane projektne aktivnosti koje se, za iznos obezbjeđenih finansijskih sredstava za realizaciju projekta, mogu realizovati.

            Prema visini prikupljenih sredstava za realizaciju projekta na ovom sastanku utvrđeno je da se, od planiranih aktivnosti koje nose viši iznos finansijskih sredstava, može pristupiti realizaciji četirir (4) jednodnevne konferencije u lokalnim zajednicama i dva (2) TV okrugla stola.

            Na sastanku je takođe dogovoreno da se o realizaciji projekta i započinjanju projektnih aktivnosti informiše i zatraži puna podrška državnog Tužiteljstva i Suda BiH, kako bi se kao važni akteri projekta, što pripremljeniji uključili u projektne aktivnosti, shodno svom radu pomogli u odabiru lokalnih zajednica u kojima će se aktivnosti provoditi, te i sami odredili svoje kontakt osobe neophodne za realizaciju samih aktivnosti. 

1.4.-30.4.2010.

 

U toku ovog izvještajnog perioda upućeni su pozivi na suradnju u realizaciji projekta državnim organima, državnom Tužiteljstvu i Sudu BiH.

            Nakon toga, predsjednik Foruma građana Tuzle, kao nosilac projekta, gosp. Vehid Šehić, i predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, gosp. Branko Todorović, su na sastancima sa predstavnicima državnog Tužiteljstva i Suda BiH prezentirali projekat, te zamolili njihovo aktivno uključivanje i pomoć pri odabiru najadekvatnijih predmeta za prezentiranje na konferencijama u lokalnim zajednicama na koji način je prihvatanjem ove obaveze ovi državni organi su u potpunosti uzeli aktivno učešće, pa i dio odgovornosti za uspješnu realizaciju projekta i postizanje njegovih ciljeva.

            Nakon ovog održanog sastanka, nadležni u ovim državnim organima, gosp. Barašanin, tužitelj BiH i gđa. Kreso, predsjednica Suda BiH, odredili su odgovorne osobe za realizaciju i podršku projektnim aktivnostima sa kojima se stuipilo u kontakt i u aktivnu pripremu prve projektne aktivnosti.

            U svakodnevnoj elektronskoj i telefonskoj komunikaciji sa predstavnicima ovih državnih tijela, dobili smo i prijedlog lokalne zajednice u kojoj bi se mogla održati i prva aktivnost, odnosno prva jednodnevna konferencija. Njihov prijedlog je došao za Sanski Most, nakon čega je započela i faktička priprema same aktivnosti, održavanje jednodnevne konferencije u lokalnoj zajednici. Takođe, nakon izvjesnog vremena usaglašen je i utvrđen datum za njeno održavanje, 21.5.2010. godine. 

IZVJEŠTAJ ZA PERIOD

1.5. – 31.5.2010.

 

Nakon što je pismeno zatražen sastanak sa načelnikom Sanskog Mosta gosp. Sanjinom Halimovićem, kako bismo prezentirali sam projekat i njegove ciljeve, te najavili održavanje jednodnevne konferencije, zakazane za 21.5.2010. godine, predsjednik Foruma građana Tuzle gosp. Vehid Šehić je imao sastanak sa načelnikom ove lokalne zajednice 10.5.2010. godine.

            Od strane načelnika gosp. Halimovića smo dobili punu podršku za održavanje ovog skupa, te punu podršku i pomoć u realizaciji samog projekta. I sam gosp. Halimović je svrhu i ciljeve ovog projekta ocijenio vrlo bitnim za proces pomirenja među narodima u BiH i vraćanju međusobnog povjerenja.

            Samom sastanku je prisustvovala i šefica kabineta načelnika, gđa. Višnja Jolić, koja se u potpunosti prihvatila da ispred lokalne zajednice da punu podršku i pomoć za samu ove realizaciju aktivnosti.

 

Okrugli sto „Približavanje rada Tužilaštva BiH i Suda BiH lokalnoj zajednici“, 21.5.2010., Sanski Most

 

U sklopu projekta „Tranzicijska pravda“ Forum građana Tuzle, kao nosilac projekta, zajedno sa Helsinškim odborom za ljudska prava u RS kao partnerskom organizacijom je, nakon temeljite pripreme, realizovao jednodnevnu konferenciju u Sanskom Mostu na temu „Približavanje rada Tužilaštva BiH i suda BiH lokalnoj zajednici“, u petak, 21.5.2010. godine i hotelu „Sanus“ u Sanskom Mostu, sa početkom u 9,30 časova.

 

Poziv je, ispred organizatora, upućen svim lokalnim strukturama Sanskog Mosta: kako predstavnicima predstavničke vlasti (svim općinskim vijećnicima), predstavnicima izvršne vlasti, tako i predstavnicima općinskih javnih institucija, religijskim zajednicama u toj lokalnoj zajednici i svim aktivnim udruženjima građana.

            Učešće u ovoj konferenciji uzelo je 49 učesnika od ukupno 76 pozvanih učesnika.

            Važno je naglasiti da su se pozivu u najvećem dijelu odazvali općinski vijećnici iz svih političkih partija koje participiraju u općinskom vijeću Sanskog Mosta. Takođe, učešće su uzeli i predstavnici javnih institucija (MUP-a, škola, Centra za socijalni rad, kao i predstavnici općinskih službi), kao i pozvani predstavnici civilnog društva (u najvećem dijelu Udruženje logoraša i civilnih žrtava rata).

            Iz tih razloga je bitno naglasiti da je struktura odazvanih učesnika bila izuzetno dobra na ovoj konferenciji.

 

Moderator konferencije je bio gosp. Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, a u funkciji preznentatora na konferenciji učestvovali su:

• Ispred Tužiteljstva BiH:         
  • gosp. Boris Grubešić, rukovodilac Odjela za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH;
  • gosp. Moamer Kulić, kao istražitelj u Odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH.
• Ispred Suda BiH:
  • gđica. Selma Hadžić, službenica Odjela za odnose s javnošću Suda BiH;
  • gosp. Emil Pinkas, pravni saradnik Suda BiH;
  • gosp. Ahmed Mešić, ispred Odjela krivične odbrane Suda BiH.

 

U svojoj uvodnoj riječi, moderator ove konferencije, gosp. Šehić, je upoznao učesnike konferencije sa osnovnim ciljevima i svrhom projekta kojeg partnerske organizacije realizuju, te našom željom da se građani općine Sanski Most što potpunije upoznaju sa unutrašnjom strukturom i načinom rada ovih državnih institucija koje provode postupke utvrđivanja i kažnjavanja počinilaca ratnih zločina, pa time i sa područja ove lokalne zajednice. Sa prevashodnim ciljem da se građanima ove lokalne zajednice približi način rada ovih institucija, problemima sa kojima se suočavaju, te podacima o do sada evidentiranim počinjenim ratnim zločinima na području ovog dijela BiH i stepenom uspješnosti ovih institucija u njihovom samom provođenju. Iz tih razloga je na ovoj konferenciji prezentiran postupak i donošenje dvije pravosnažne presude: prezentacija predmeta KT-RZ 240/07, optuženi Idhan Sipić; i prezentacija predmeta KT-RZ 123/06, optuženi Jadranko Palija.

            Sva uvodna izlaganja su, kako kroz pripremljeni radni materijal, tako i putem slajdova i video zapisa sa suđenja su prezentirana učesnicima skupa.

Na taj način su prezentatori ovih državnih institucija dali u potpunosti jasnu sliku o strukturi ovih institucija, broju angažovanih ljudi, uspjesima i teškoćama sa kojima se susreću u svom radu.

U toku samih prezentacija, učesnici su insistirali da se odmah uključuju u diskusiju sa svojim pitanjima i komentarima. To je za nas pokazatelj koliko je ova tema od životne važnosti za prisutne učesnike obzirom da nisu imali strpljenja da sačekaju dnevnim redom određeno vrijeme za diskusiju, što je donekle u potpunosti razumljivo obzirom da su pojedini učesnici i sami bili žrtve počinjenih ratnih zločina na ovom području.

Postavljeno je dosta pitanja i dato je dosta kritike na brzinu provođenja postupaka u ovom državnim institucijama. Tako je, nakon prezentacije rada Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, odmah izraženo nezadovoljstvo učesnika na sporost procesuiranja ratnih zločina na podrčju Sanskog Mosta. Na što je gosp. Grubešić kao prezentator Tužilaštva BiH istakao da je ovaj odjel počeo sa radom tek 2005. godine, da su do tada entitetska i kantonalna tužilaštva imala mogućnost da i sama procesuiraju počinioce ratnih zločina , ašto nisu učinili ili to čine vrlo sporo. Pri čemu je takođe naglasio da u Odjelu državnog Tužiteljstva za ratne zločine ima samo 15 tužitelja koji u toku godine, zbog težine i obimnosti predmeta mogu kvalitetno i odgovorno provesti postupak prikupljanja dokaza i podizanja optužnica maksimalno za tri (3) predmeta, te da su stoga, ako se pogleda broj podignutih optužnica do danas, oni uradili dosta veliki dio posla. Takođe je istakao i činjenicu da je 1450 osoba pod istragom za počinjene ratne zločine, što opet ukazuje na činjenicu da sadašnji kapaciteti ovog odjela ne mogu odgovoriti u potpunosti ovom zadatku.

U daljoj diskusiji su predstavnici logoraša takođe istakli da su oni i sami već nekoliko puta urgirali i pismeno podnosili svoju punu podršku Tužiteljstvu da se za područje Sanoskog Mosta ovi procesi ubrzaju zbog svakodnevnog gubitka dokaza u vidu intenzivnog iseljavanja ljudi sa ovog područja ili umiranjem svjedoka.

Na prezentaciji načina provođenja postupka istrage protiv osumnjičenih i podizanja optužnice za pravosnažno presuđene predmete KT-RZ 240/07, optuženi Ibhan Sipić (osuđen na osam (8) godina) i predmeta KT-RZ 123/06, optuženi Jadranko Palija (osuđen na 28 godina zatvora) koji je ispred Odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH prezentirao gosp. Moamer Kulić, učesnici u diskusiji su imali svoje primjedbe na nacionalni balans koji se koristi u radu ovih institucija. Na što je izlagač gosp, Kulić istakao da Tužiteljstvo ne može provoditi i ne provodi nikakav nacionalni balans za podizanje optužnica, jer se one, po samoj svojoj prirodi, podižu redoslijedom završenih istraga i sakupljenih dokaza, te da isključivo ti elementi, odnosno stečeni uslovi za podizanje optužnice utiču na redoslijed podizanja optužnica ispred ovog odjela.

Kod ove prezentacije, od strane učesnika postavljana su i pitanja vezana za prava svjedoka na materijalne troškove u postupku svjedočenja, te su tražena obrazloženja i pojašnjenja za postupke nagodbe sa optuženima, sa istaknutim stavom da se sudske nagodbe za ove zločine ne bi smjele događati. Od strane prezentatora je i obrazloženo kako i iz kojih razloga se vrši nagodba, ali i istaknuto da o samoj nagodbi predloženoj od strane Tužiteljstva BiH u krajnjem slučaju odlučuje Sud BiH.

Prezentacijom gosp. Pinkasa, ispred Odjela za ratne zločine Suda BiH kroz njegovu prezentaciju učesnicima skupa je skrenuta pažnja na važnost svjedočenja, obzirom da je svjedok i njegovo svjedočenje najčešće ključni dokaz za počinjene ratne zločine. Na taj način se ispred ove državne institucije apeliralo na potencijalne svjedoke da se odazivaju svjedočenju kako bi se postupci uopće mogli provoditi i počinioci osuditi za počinjene ratne zločine jer se najčešće 90% dokaza za ove zločine zasniva na svjedočenju svjedoka, te je skrenuta pažnja na teškoće sa kojima se i Tužiteljstvo i sam postupak pred sudom otežava ukoliko svjedoci ne žele svjedočiti. Takođe je ukazano i na suptilnost svjedočenja u ovakvim procesima, te osjetljivost same situacije u kojoj se sam svjedok nalazi, zbog psihičkog stanja kroz koje u procesu svjedočenja prolazi. Iz tih razloga, u Sudu BiH, formiran je odjel za pripremu i pomoć svjedocima koji u svom timu ima i psihologe i sociologe kako bi svjedoci bili što bolje pripremljeni za sam postupak svjedočenja, ali i kako bi što lakše prošli kroz taj, za njih, psihički dosta težak proces. U svrhu toga, učesnicima je takođe prezentiran i video zapis svjedočenja ključnog svjedoka (psihoza u kojoj se nalazio pri ponovnom preživljavanju događaja kroz svoje svjedočenje), u provedenom sudskom postupku protiv okrivljenog Jadranka Palije.

U ovom dijelu takođe je i dat odgovor na pitanje troškova svjedoka, pri čemu je naglašeno da na Sudu BiH, svi troškovi vezani za svjedočenje idu preko registrara Suda koji je u tu svrhu i oformljen, da se registrar Suda još uvijek finansira iz donacija, čime je iskazan i strah od strane prezentatora šta će se dogoditi kada prestane takav oblik finansiranja i ta sredstva budu obezbjeđivana iz budžeta države.

Na kraju svojih prezentacija, svaki od prezentatora posebno je naglasio da je za njih od izuzetne važnosti da čuju stavove i mišljenja građana lokalnih zajednica, kako bi i sami imali mogućnost da svoj rad preispitaju i poboljšaju. Te da je kontinuirana saradnja sa građanima lokalnih zajednica od izuzetne važnosti za provođenje postupaka u ovakvim zločinima i da se iz tih razloga i Sud i Tužiteljstvo trude da su do maksimuma dostupni i transparentni.

 

Kada se sagledaju sva pitanja, pritužbe, pojedinačno iskazana nezadovoljstva odnosom države prema procesuiranju ratnih zločina, nameću se jedinstveni zaključci koji su i sami učesnici isticali:

• da je državna politika u BiH glavna kočnica u procesuiranju i rješavanju predmeta ratnih zločina počinjenih u BiH, pa tako i ratnih zločina počinjenin na ovom području;
• da se veliki broj počinilaca i danas kreće slobodno kako po Sanskom Mostu, Prijedoru, Banja Luci;
• da se vgeliki broj počinilaca ratnih zločina još uvijek nalazi aktivno u politici i koči zauzimanje ispravne državne strategije prema procesuiranju počinjenih ratnih zločina u BiH;
• da je evidentan apsolutni nerad nižih instutucija, entitetskih i kantonalnih tužilaštva i sudova koji su za ovih 15 godina po prestanku rata proveli veoma malo postupaka;
• da problemi sa kojima se suočavaju državno Tužilaštvo i Sud iskazani u nedovoljnom broju izvršilaca u ovom institucijama, te nepostojanje svjedoka, odbijanje svjedoka da svjedoče, iseljavanje ili umiranje svjedoka, gubitka materijalnih dokaza zbog proteka vremena, nacionalni balans dovode do toga da tužilaštva ne mogu da provedu istražne postupke, odnosno prikupe dovoljno dokaza za podizanje optužnica.

 

Svi ovi podaci upućuju na potrebu da se od nosilaca vlasti zatraži jedan iskreniji i ozbiljniji pristup ovim procesima, te da se od državnih organa (Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH) traži ulaganje većeg napora na iznalaženju finansijskih sredstava za provođenje i okončavanje ovih postupaka, kako bi počinioci ratnih zločina za njih i odgovarali.

            To se, naravno, kao sama potreba nametnulo i organizatoru, da nakon provođenja ovih jednodnevnih konferencija i sami i u ime učesnika i zvanično od nosilaca vlasti zatraže ozbiljniji pristup ovom problemu.

            Ono što je interesantno naglasiti u cjelokupnoj raspravi koja je obilovala i povišenim tonovima, žustrinom rasprave, povremenim negodovanjima i nezadovoljstvom učesnika, posebno onih koji su i sami žrtve ratnih zločina ili su izgubili i svoje najmilije jeste i činjenica da je ta žustrina u raspravi bila puno jače izražena u toku same prezentacije, u odnosu na žustrinu diskusije koja je vođena nakon svih saslušanih prezentacija.

            Naime, nakon što su se učesnici skupa upoznali neposredno i sa problemima sa kojima se suočavaju službenici ovih institucija u toku vođenja postupka, naručito prikupljanja dokaza i podizanja optužnica, upoznavanjem sa standardima i pravima odbrane okrivljenog, žustrina i iskazano nezadovoljstvo učesnika je postalo daleko blaže. Takođe se nadamo i vjerujemo da je ukazivanje od strane prezentatora na važnost svjedočenja bar donekle uticala na potencijalne svjedoke da se odazivaju i svjedoče u ovim postupcima kako bi se počinioci ovih zločina uopšte mogli procesuirati.

            Kada se sagleda rad cjelokupne konferencije, smatramo da je ona u ovoj lokalnoj zajednici u velikom dijelu ostvarila svoj cilj. Građanima ove lokalne zajednice, učesnicima, u najvećem broju i samim žrtvama počinjenih ratnih zločina, stručno, ali u potpunosti razumljev, je predstavljen sam postupak počev od istražnih radnji, preko podizanja optužnice, do samog toka sudskog postupka i donošenja sudskih presuda. Te ih se upoznalo sa svim potrebnim faktorima i činjenicama važnim za uspješnost provođenja tog cjelokupnog procesa.

 

Obzirom da se radi o maloj lokalnoj zajednici, na samu konferenciju pozvani su kako njeni lokalni mediji – radio, tv, novine, takođe su pozvana i dopisništva entitetskih i državnih medija koji pokrivaju ovo područje. Nažalost, samoj aktivnosti u potpunosti su se odazvali lokalni mediji, te pratili cjelokupan rad konferencije, dok se dopisništva entitetskih i državnih medija nisu odazvala upućenom pozivu. Što svakako ukazuje na činjenicu da državna politika i na ovaj način neposredno pokazuje svoju nezainteresovanost za procesuiranje ratnih zločina.

 

Za radni materijal na ovoj konferenciji, učesnicima konferencije podjeljene su pripremljene prezentacije Tužilaštva BIH:

1. prezentacija strukture predmeta „Sanski Most i okolina“;
2. prezentacija predmeta KT-RZ 240/07, optuženi Ibhan Sipić; i
3. prezentacija predmeta KT-RZ 123/06, optuženi Jadranko Palija.

 

Da državno Tužiteljstvo i samo iskazuje poseban interes za učešće u ovom projektu i približavanju svoga rada građanima BiH kroz ovakve prezentacije pokazuje i činjenica da je gosp. Boris Grubešić, rukovodilac Odjela za odnose sa javnošću Tužilaštva BiH, već u petak poslijepodne, po završetku konferencije, postavio informacije o održanom skupu na zvaničnu web stranicu Tužilaštva BiH.