Debatu je otvorila gđica. Elma Demir, analitičar i projekt koordinator u Asocijaciji za demokratske inicijative iz Sarajeva, uputivši riječi dobrodošlice za prisutne predstavnike političkih stranaka i organizacija civilnog društva. Gđica. Demir je predstavila dnevni red i ciljeve debate, te je potom predstavila i izlagače: gdin. Branimira Jelića, projekt menadžera Helsinškog odbora za ljudska prava RS, i Adisa Arapovića, politologa i projekt menadžera Centara civilnih inicijativa. Potom je zamolila i učesnike debtate da se predstave.
Nakon uvodnog dijela i predstavljanja, gdin. Jelić se obratio učesnicima debate, te je predstavio projekat „Izbori 2010: BiH na raskršću“ u okviru kojeg se održava i debata u Trebinju. Gdin. Jelić je predstavio provedene i predstojeće aktivnosti, kao i tri izvještaja o monitoringu djelovanja političkih partija u BiH koje je pripremio Helsinški odbor takođe u okviru pomenutog projekta. Tokom svog izlaganja, gdin. Jelić je naglasio da monitoring djelovanja političkih partija u martu, aprilu i maju ove godine ukazuje na zaključak da političke partije u BiH generalno nisu djelovale u skladu sa svojim programskim ciljevima koje su postavile u svojoj pred-izbornoj kamapnji, te u tom pogledu, djelovanje političkih partija već u pred-izbornom periodu odstupa od obećanja koje daju biračima.
Poslije ovog izlaganja, gdin. Arapović je održao predavanje na temu „Građani-birači – taoci neodgovorne i partikularne politike“ kroz koje je predstavio stanje političke scene u BiH. Koristeći pojmove, kao što su demokratija, civilno društvo, podjela vlasti, itd. gdin. Arapović je ukazao na nizak nivo političke razvijenosti društva u BiH.
Nakon izlaganja gdin. Arapovića i kraće pauze, gđica. Demir je takođe održala kraću prezentaciju na temu „Buduće političko vođstvo – očekivanja“ u kojoj je predstavila poltičko vođstvo u BiH u protekle četri godine i kao i potencijalno političko vođstvo, odnosno kandidate za izbore u oktobru. Iz podataka o kandidiranim strankama i političarima, gđica. Demir je ukazala na činjenicu da je političko vođstvo u protekle godine bilo uveliko rasparčano i razjedinjeno oko mnogih ključnih pitanja za BiH, te da se na kandidatskim listama pojavljuju ponovo iste političke stranke i političari. Navedena prezentacija služila je kao uvod u diskusiju, koju je gđica. Demir otvorila s pitanjima upućenim učesnicima: koja su očekivanja učesnika debate od budućeg političkog vođstva, te kojim prioritetnim oblastima buduće političko vođstvo mora prvenstveno da se posveti nakon izbora.
Gdin. Milivoje Ćorović, predstavnik SDS odbora iz Foče, otvorio je diskusiju izjavom da su predstavnici političkih stranaka voljni i spremni da sjede jedni uz druge i da se dogovore oko raznih političkih pitanja. Međutim, postavlja se pitanje kako je moguće postići bilo kakav dogovor ako sa raznih strana se opstruiše Ustav BiH. Činjenica je da građani nisu donjeli ovaj Ustav, niti da se vide tačne nadležnosti različitih jurisdikcija, niti da Ustav omogućava apelaciju, te je vrhovni tumač Ustava Visoki predstavnik. U tom pogledu, naglasio je gdin. Ćorović, je bitna uloga organizacija civilnog društva koje mogu pokrenuti različite inicijative u cilju pokretanja ustavnim izmjena, kao i da ostvare uticaj na tekst Ustava kako bi odgovarao interestima građana prije svega. Gdin. Ćorović je takođe dodao da u okviru ustavnih promjena je bitno uzeti u obzir lokalu samoupravu, koje je danas gotovo zamrla u BiH dok u zemljama EU ona predstavlja temelj svih političkih odluka. Svoje izlaganje gdin. Ćorović je završio konstatacijom da se lokalne zajednice suočavaju sa nizom problema, te da na ovom nivou zakonodavna, izvršna i sudska vlast nisu jasno podjeljene.
Gdin. Vukašin Tanasijević, predstavnik PDP odobra iz Trebinja, naglasio je važnost rješavanja ekonomskih problema s kojima se država suočava, i to prije svega: konstantno povećanje nezaposlenosti, socijalna nesigurnost, i niske stope obrazovanja mladih u BiH.
Gdin. Slavko Subotić, predstavnik Socijalističke partije iz Foče, izjavio je da centralni problem nefunkcionalnosti političkog sistema u BiH jeste nizak nivo političke i krivične odgovornosti izabranih zvaničnika. Kroz primjer problema s kojim se suočava njegova stranka u Foči, gdin. Subotić je ukazao na nepostojanje ili nedostatak primjene mehanizama političke odgovornosti u javnim institucijama koji bi omogućili građanima i civilnom društvu da pozovu javne zvaničnike na odgovornst za svoja djela.
Gdin. Duško Mirković iz SDP odobora u Trebinju, izjavio je da je BiH u određenom smislu i „porobljena“ zemlja uzimajući u obzir da vrhovnu nadležnost donošenja odluka u zemlji ima međunarodna zajednica, a ne njeni građani. Osnovni principi za koje se zalaže njegova stranka jesu bratstvo i jedinstvo, a primjena ovih principa je nažalost daleko od stvarnosti u BiH.
Gdin. Milan Radovanović iz PDP odbora iz Bileće, ukazao je na problem nezaposlenosti koji će uskoro poprimiti i ozbiljnije razmjere. Naime, za nekoliko godina, ukoliko javne institucije nastave sa trenutnom politikom javne potrošnje i neadresiranja ovog pitanja, u BiH 50% stanovništva će biti socijalni slučajevi. Prioritetne oblasti djelovanja trebaju biti i obrazovanje - gdje je BiH na gorem nivou nego prije 50 godina - zatim zdravstvena zaštita u smislu racionalnizacije postojećeg sistema, pitanja penzionera koji su trenutno uveliko marginalizirani, i poljoprivrede koja je zanemarena od strane institucija vlasti.
Gdin. Milovan Kostić, iz organizacije Narodna kancelarija iz Rudog, dodao je da problemi vezani za javnu upravu su isti kao i na državnom niovu, ali da su u većini zajednica mnogostruko gori. Sudska, izvršna i zakonodavna vlasti na lokalnom nivou nisu adektavno razdvojene, te da zbog toga politička odgovornost u opštinama, kao i krivična odgovornost pred zakonom, je nerazvijena. Štoviše, u mnogim slučajevima izvršna vlast kontroliše zakonodavnu. Gdin. Kostić je dodao da kompleksni politički sistem ne smije biti izgovor političarima da ne ispunjavaju pred-izborna obećanja, te da ih u svakom slučaju moraju i realno postaviti kako bih ih mogli održati.
Gdin. Ferid Kadrispahić iz SDA odbora u Trebinju, izjavio je da korištenjem izraza kao što je „drugi narod“ ili „ostali“ krše se ljudska prava, iako se ne krši Ustav, što ukazuje na činjenicu da Ustav krši ljudska prava, te se prema tome mora i mijenjati. Rješenje na pitanje reforme Ustava je kompleksno, i zahtjevati će uključenost međunarodne zajednice. Civilno društvo treba preuzeti aktivniju ulogu po ovom pitanju. Takođe, rješenje ustavnih reformi zahtjevati će i pronalaženja konsenzusa o tome šta je nacija, nacionalnost, religija, etnicitet, itd. jer upravo zbog prenošenja značenja svih ovih pojmova u jedno, nastaju problemi i nerazumijevanje.
Gđa. Petrica Dučić iz Udruženja žena „Nukleus“, izjavila je da od 1992. godine pa do danas izabrani funkcioneri ne izvršavaju programe rada institucija niti programe svojih stranaka, te da je potrebno uvesti i mehanizme procjene rada i odgovornosti javnih funkcionera, kako bi se sankcionisao nerad i zloupotreba javne funkcije.
Gdin. Goran Kujundžić, iz PDP odbora iz Višegrada, naglasio je da prioriteti za buduće političko vođstvo treba biti zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, te da su mladi postali nemotivirani zbog stanja u zemlji.
Na kraju, većina učesnika su se složila oko predloženih zaključaka debate - koje će Helsinški odbor za ljudska prava RS dostaviti političkim strankama i medijima u BiH:
1. U cilju uklanjanja nedostataka postojećeg političkog sistema BiH, kao i rješavanja niza političkih i ekonomskih problema koji proizilaze iz strukture sistema, urgira se političko vođstvo u BiH da provede ustavne reforme nakon izbora kroz formalne državne institucije, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH, te da u ovaj proces, kroz javne rasprave i konsultacije, uključe građane i civilno društvo. Takođe, važan element funkcionalnosti budućeg političkog sistema jesu lokalne zajednice, te pitanje lokalne samouprave treba biti adekvatno riješeno kroz ustavne reforme.
2. Prosperitet države i naroda BiH uveliko zavisi od stanja privrede i ekonomskog razvoja, te u tom pogledu, poziva se političko vođstvo u BiH da razvoj privrede i poljoprivrede postavi kao prioritetno područje djelovanja u okviru programa rada javnih institucija u BiH, te osigura sredstva za investicije u privredu, kako bi se riješio niz ozbiljnih socio-ekonomskih problema, a prije svega visoka stopa nezaposlenosti. Takođe, u okviru strateškog razvojnog plana države treba adekvatno adresirati i pitanja obrazovanja, kako bi se rad i djelovanje obrazovnih institucija prilagodilo potrebama tržišta rada.
3. Suzbijanje raširene korupcije i nepotizma u BiH, te jačanje efikasnosti rada javnih institucija, zahtjeva od budućeg političkog vođstva da se ozbiljno posveti pitanjima kreiranja i provedbe mehanizama političke i krivične odgovornosti javnih zvaničnika u svim institucijama vlasti.
4. Daljnji ekonomski i politički razvoj države zahtjeva rješavanje i niza socio-ekonomskih problema vezanih za određene grupe stanovništva, kao što su penzioneri, veterani rata, ljudi slabog imovinskog stanja, i sl, kao i racionalizaciju sistema zdravstvene zaštite. U tom pogledu, poziva se buduće političko vođstvo da ovim pitanjima posveti adektavnu pažnju, te pronađe efikasna i održiva rješenja.
Održavanje debate su popratili mediji, odnosno BHT, RTRS i BN televizije, zatim pojedinih novinskih kuća, za koje su tokom pauze gdin. Jelić i gdin. Arapović dali izjave.
Zapisničar: Elma Demir, Asocijacija za demokratske inicijative Sarajevo
in Diskusije by Dženana, 29-04-10 06:24